DIREKCIJA: +387 33 724 220 DISPEČERSKI CENTAR: +387 33 724 240 +387 61 218 866 Obala Kulina bana 8, Sarajevo
Kogeneracija
Kogeneracija je proces kojim se istovremeno proizvode toplotna i električna energija. Proces se odvija putem parne turbine, gasne turbine ili odgovarajućeg motora povezanog na generator.
Uspješne instalacije istovremeno koriste oba ova izlaza, i toplotni i energetski. Kogeneracija je primjenjiva u blokovima termoelektrana sa gasnim turbinama, a tzv. mala kogeneracija u manjim postrojenjima. Moguća je upotreba energije u ljetnom periodu za hlađenje u raznim procesima i klimatizaciju prostora.
Shema pojednostavljenog kogeneracijskog postrojenja s gasnim motorom
Potrošnja primarnih izvora energije smanjuje se za 40%, a emisija CO2 za 60%, dok su istovremeno investicioni troškovi po proizvedenom kWh 3 do 4 puta manji nego kod klasičnih elektrana. Period povrata investicija je obično manji od četiri godine.
U evropskim zemljama kogeneracija je najveću primjenu našla u: industrijskim procesima, blokovima termoelektrana, sistemima centralnog grijanja, u zgradama za odmor i rekreaciju, hotelima, zdravstvu, stambenim jedinicama, školama, univerzitetima, u vrtlarstvu za staklenike, te u tretmanu otpada.
Gorivne ćelije
Gorivne ćelije su uređaji koji hemijsku energiju goriva konvertuju u koristan vid energije elektrohemijskom reakcijom, bez procesa sagorijevanja i bez polutanata.
Sastoje se od dvije elektrode okružene elektrolitom. Vodik dovodimo na anodu, a kiseonik na katodu. Elektrohemijskim procesom dobivamo električnu energiju, a kogeneracijskom izvedbom i toplotu.
Vodik se može dobiti iz različitih hidrokarbonskih goriva, a prirodni gas je posebno pogodan zbog njegovog visokog sadržaja metana.
Gorivna ćelija
Sama ćelija nema pokretnih dijelova, što je čini tihim i pouzdanim izvorom energije. Ne troši se, i radi kao kontinualna baterije sve dok je snabdijevamo gorivom. Primjena gorivnih ćelija je naročito prikladna za sisteme grijanja i pripremu tople vode u porodičnim kućama, stambenim zgradama i manjim naseljima.
Vjerovatno najzanimljivije područje primjene gorivnih ćelija danas su motorna vozila, pri čemu je naglasak na smanjivanju veličine motora i spremnika goriva.
Vozila na gas
Prirodni gas kao pogonsko gorivo u motornim vozilima ima dva osnovna vida primjene: kao ukapljeni prirodni gas ili kao gorivo za gorivnu ćeliju. Izgaranjem ukapljenog prirodnog gasa, za razliku od uobičajenih goriva, bezinskog i dizel, dolazi do bitno manjih emisija štetnih tvari, prije svega azotnih i sumpornih spojeva. Mogućnost nastajanja prizemnog ozona smanjuje se za više od 50%, emisija azotnih oksida i ugljen monoksida manja je za 80%, dok su emisije sumpornih spojeva, benzola, aldehida i čvrstih čestica (čađi) gotovo zanemarive.
Pored ekoloških, primjena ukapljenog prirodnog gasa kao pogonskog goriva u motornim vozilima ima i ekonomske prednosti.
Autobus na gas
Vozila na gasni pogon svoju primjenu najviše nalaze u firmama kao što su: komunalna preduzeća, javni gradski prijevoz, taksiji, pošta i dostavna preduzeća, te razna servisna preduzeća, dok je gas za pogon ličnih vozila još uvijek rijedak. Ugradnja gasnog pogona za lična vozila se obično posebno naručuje ili se isti naknadno ugrađuje, ali se rade i serijske izvedbe. Postojeći benzinski motori se mogu prilagoditi gasnom pogonu bez mnogo zahvata, a vrlo su česte tzv. bivalentne izvedbe tj. izvedbe benzin-prirodni gas.
Klimatizacija
Tehnika primjene prirodnog gasa za klimatizaciju je poznata, tržišno dostupna i konkurentna u odnosu na druge sisteme. Razvijene su apsorpcijske tehnologije sa jednostrukim, dvostrukim ili trostrukim ciklusom, kompresorske tehnike kombinovano sa gasnim motorom ili toplotnom pumpom, i sistemi za hlađenje na bazi odvlaživanja.
Najčešće su opredjeljujući faktori cijena (kompresorska tehnika jeftinija oko 40%), i vijek trajanja (apsorpciona tehnika 20-30 godina), i troškovi održavanja koji su kod apsorpcione tehnike zanemarivi.
Isto postrojenje se može koristiti i za grijanje.
Povrtlarstvo i cvjećarstvo
Toplota, vlaga i ugljendioksid koji su sadržani u produktima sagorijevanja mogu se iskoristiti za ubrzanje rasta i povećanje prinosa u staklenicima.
